Obrazovanje u Bosni i Hercegovini neophodno je unaprijediti i kvalitativno poboljšati pokazali su nedavno objavljeni rezultati istraživanja PISA 2018. Svijest o važnosti promjena dijele mnogi sudionici kompleksnoga obrazovnog sustava u Bosni i Hercegovini, od nastavnoga osoblja i profesionalaca na području obrazovanja, do učenika, roditelja i šire javnosti. Mjere za unapređenje trebale bi biti utemeljene na objektivnim i mjerljivim pokazateljima, kakve nam daju velika međunarodna istraživanja na području obrazovanja.
Na ovu temu bila je posvećena dvodnevna radionica u Sarajevu u organizaciji UNICEF-a u Bosni i Hercegovini i Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje ( APOSO ) uz podršku Veleposlanstva Kraljevine Norveške. Namijenjena stručnoj javnosti, radionica je privukla veliki broj zainteresiranih iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, a među nazočnima bili su predstavnici škola, fakulteta, pedagoških zavoda, ministarstava obrazovanja, te predstavnici međunarodnoga i nevladinog sektora.
“Cilj nam je potaknuti raspravu na teme od iznimne važnosti za unapređenje kvalitete obrazovanja u zemlji na osnovi PISA 2018 rezultata. Živimo u vrijeme kada približno 617 miliona djece i adolescenata u svijetu ne postiže minimalnu razinu čitalačke i matematičke pismenosti, iako dvije trećine od ovoga broja pohađa školu. Kriza učenja je veliki globalni izazov spremnosti mladih ljudi za život, rad i građanski aktivizam. Činjenica jeste da kvalitetno školovanje ima krucijalnu ulogu u razvoju društva”, naglasila je Sanja Kabil, voditeljica programa obrazovanja pri UNICEF-u.
Radionicu su vodili eksperti s područja obrazovanja iz Norveške, Anne-Berit Kavli i Julius K. Bjornsson, te analitičarka PISA rezultata iz APOSO BiH, Žaneta Džumhur. U fokusu radionica bile su teme koje obuhvaćaju razumijevanje i tumačenje rezultata PISA istraživanja po pitanju postignuća učenika i širega konteksta u odvijanju procesa učenja, te vezu između ovoga istraživanja i međunarodnih trendova u razvoju kurikuluma. Predavanja su obuhvatila i nastavničke kompetencije i načine ocjenjivanja učenika, a gosti iz Norveške podijelili su svoja iskustva o reformama obrazovanja u nordijskim zemljama.
„Potrebito je razmotriti kakvo je i inicijalno obrazovanje nastavnika, kao i njihovo kontinuirano profesionalno usavršavanje, te kakva je podrška nastavnicima kako bi svoj posao obavljali na najbolji mogući način. Nastavnici su najvažniji za poboljšanje učeničkih postignuća i bez njih se malo što može postići. Također, od iznimne važnosti jeste fokusirati se na pitanja ravnopravnosti i jednakosti u pristupu obrazovanju. Podatci pokazuju kako su učenici u BiH relativno visoko motivirani za rješavanje zadataka gdje su rezultati viši u odnosu na nordijske zemlje što bi trebalo biti polazište za proces poboljšanja“, naglasio je g. Bjornsson.
Činjenica kako se na radionicu prijavio veliki broj sudionika iz cijele države svjedoči o iznimno velikome zanimanju za pitanja unapređenja podučavanja i učenja, te postojanju i spremnosti širokog spektra sudionika da daju osobni doprinos tomu. Rasprava i aktivna razmjena iskustava pokazale su kako koraci za unapređenje kvalitete obrazovanja mogu krenuti od svakog pojedinca u školskome sustavu.
„Neovisno o iskustvu nastavnika potrebito je nastavničke kompetencije kontinuirano nadopunjavati s obzirom na okružje koje neprekidno podliježe promjenama. Pojedinačni koraci, sustavna unapređenja, dijalog, te kontinuirano širenje i dijeljenje svih pozitivnih praksi i resursa, zasigurno će polučiti rezultatima“, naglasila je gđa Džumhur.
Za sve zainteresirane, materijal s radionice dostupan je na službenoj Facebook stranici Obrazovanje za novo vrijeme.
