Na koji način mogu biti primijenjeni rezultati PISA-e i drugih velikih međunarodnih istraživanja u svrhu unapređenja kvalitete obrazovanja? Dvodnevna radionica na ovu temu bit će održana 19. i 20. veljače 2020. godine u Sarajevu, u organizaciji UNICEF-a i Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje te uz podršku Veleposlanstva Kraljevine Norveške. S brojnim registriranim sudionicima svoju ekspertizu podijelit će stručnjaci iz Norveške, viša savjetnica u norveškoj Upravi za obrazovanje i obuku, Anne-Berit Kavli te istraživač pri Odjelu za obrazovanje nastavnika i školska istraživanja Julius K. Bjornsson. Uoči početka radionice, g. Bjornsson odgovorio je na nekoliko aktualnih pitanja:
Pratili ste rezultate PISA istraživanja za Bosnu i Hercegovinu – što nam rezultati mogu reći o učeničkim postignućima? Na šta još ukazuju PISA2018 rezultati?
Zasigurno su razočaravajući rezultati za BiH budući su ispod prosjeka OECD-a. No, rezultati u BiH imaju neke posebnosti kao što su niska varijabilnost rezultata koja je među najnižima u istraživanju. Standardna devijacija u čitanju je 79 od prosječnoga postignuća od 403 boda. U matematici, prosjek je 406 bodova sa standardnom devijacijom od 82, a u prirodoslovlju prosjek je 398 bodova, a standardna devijacija iznosi 77. Ove male varijabilnosti su nešto što bi trebalo podrobno ispitati. S obzirom na nizak prosjek, može se zaključiti kako u BiH nedostaje najmanje trećina učeničkih dostignuća, onih na vrhu. Znači da velika skupina učenika ne ispunjava svoje pune potencijale. Kada se pogleda na razine dostignuća, evidentno je kako je veoma mali broj učenika svrstan među dobre čitatelje. Rodne razlike su slične, kao i u ostatku Europe gdje djevojčice nadmašuju dječake u čitalačkoj pismenosti. Slično je i s matematikom i prirodoslovljem.
Postoji li neki segment koji možete izdvojiti kao dobro obilježje Bosne i Hercegovine?
U BiH su, također, zabilježene razlike između škola, ali u manjoj mjeri nego u ostalim zemljama Balkana. Međutim, upravo ove razlike su važnije u BiH, nego u nekim drugim europskim zemljama jer čine veliki udio u odstupanjima od OECD prosjeka. Stoga je od velike važnosti razmotriti kakve su škole, materijalni i financijski resursi i osoblje u školama. Potrebno je razmotriti i kakvo je inicijalno obrazovanja nastavnika, kao i njihovo kontinuirano profesionalno usavršavanje, te kakva je podrška nastavnicima kako bi svoj posao obavljali na najbolji mogući način. Nastavnici su najvažnija karika u poboljšanju učeničkih postignuća, bez njih se malo što može postići na bolje.
Važno je staviti fokus na pitanja ravnopravnosti i jednakosti u izvođenju nastavnog procesa, primjerice kakva je podrška za učenike kojima je potrebna dodatna pomoć, ali i za nadarene učenike kojima je potrebno ohrabrenje i motivacija. Podatci ukazuju na to da su učenici u BiH relativno visoko motivirani za rješavanje zadataka gdje su rezultati viši nego u nordijskim zemljama. To bi trebalo biti polazište za proces poboljšanja. Međutim, upitnici za škole ukazuju da ono što nedostaje školama nije osoblje, već ostali resursi što ima utjecaja na proces nastave.
Obrazovni sustavi u BiH su veoma komplicirani i svaka promjena iziskuje vrijeme, trud i administraciju. Zasigurno postoje i područja koje je moguće unaprijediti na jednostavniji način. Na primjer – mogu li i sami nastavnici u svome radu primijeniti neke od preporuka PISA istraživanja?
Od iznimne važnosti jeste iskoristiti rezultate PISA 2018 u cilju sagledavanja koje kompetencije učenici u Bosni i Hercegovini razvijaju, a koje ne. Stoga je veoma važno pažljivo analizirati testove i dokumentaciju koja nudi detaljne informacije o kompleksnosti svakog pitanja ponaosob. Detaljna analiza onoga što učenici ne znaju pomoći će nastavnicima u određivanju područja kojima se trebaju posvetiti. Projektna skupina za PISA istraživanje trebala bi omogućiti dostupnost informacijama tamo gdje je to moguće bez narušavanja povjerljivosti.
Na raspolaganju je i veliki broj otvorenih PISA zadataka koji mogu dati uvid o načinima procjene. Ne samo da možemo saznati koje kompetencije se mjere kojim zadatkom, već i na koji način se procjenjuju, što je vrlo korisno za daljnji rad s učenicima jer pruža praktične informacije.
U ovoj godini implementiramo rezultate PISA 2018, a istodobno dobivamo rezultate istraživanja TIMSS 2019. Možete li pojasniti, na koji način su ova dva istraživanja komplementarna, zašto je od koristi provoditi obadva istraživanja, pa čak i PIRLS ukoliko Bosna i Hercegovina ima mogućnosti?
TIMSS mjeri stručnost učenika u 4. i 8. razredu osnovne škole iz matematike i prirodoslovlja, dok PISA mjeri kompetencije 15-godišnjaka koji su obično u srednjoj školi, i to iz tri oblasti. U istraživanju TIMSS sudjeluju svi učenici u razredu, neovisno o uzrastu, dok PISA uključuje 15-godišnjake koji mogu poticati iz različitih razreda što daje mogućnost da se u TIMSS-u izoliraju efekti razreda, a kod PISA efekti uzrasta.
TIMSS se temelji na detaljnoj analizi nastavnoga plana i programa za 4. i 8. razred osnovne škole, te možemo smatrati da mjeri ono što su učenici naučili u školi. S druge strane, PISA svoje mjerenje temelji na širokom pojmu pismenosti u tri oblasti. PISA se ne bavi samo onim što su učenici naučili u školi, već stavlja naglasak na to koliko dobro učenici mogu primijeniti svoje znanje u stvarnim situacijama i tijekom rješavanja problema s kojima se mogu susresti u svojim kasnijim studijama i radu. TIMSS, također omogućuje ocjenjivanje napretka od 4. do 8. razreda osnovne škole.
Dakle, uviđamo kako su PISA i TIMSS istraživanja međusobno komplementarna istraživanja. Država u kojoj se provode oba istraživanja ima mnogo širu osnovu za donošenje zaključaka o stanju u obrazovnom sustavu, te može napraviti detaljne analize na temelju individualnih razlika, razlika između škola i između razreda u školi. Baza za donošenje zaključaka znatno je sužena ukoliko se izvodi samo jedno istraživanje. Također, ova dva istraživanja u određenoj mjeri verificiraju jedno drugo što je od velike važnosti.
PIRLS kao treće međunarodno istraživanje ocjenjuje čitalačke kompetencije u 4. razredu, te tako proširuje sliku postignuća uzrasta učenika u kojem bi trebale postojati osnove čitanja, matematike i prirodoslovlja.