Formativnom procjenom nastava je kontinuirano moćna
Slika: Tania Kolinko / Shutterstock.com
“Dajem li kvalitetne povratne informacije ili samo ocjenjujem? Osiguravam li vrijeme za pitanja učenika ili samo postavljam vlastita pitanja?” To su neka pitanja koja bi si nastavnici trebali postaviti ako ozbiljno shvaćaju uvođenje formativne procjene. Ovdje se navode tri dobre prakse kojima se ovaj pristup može razjasniti i poduprijeti.
Procjena transverzalnih vještina u 2020.
Razmišljajte kritički, preuzmite inicijativu, koristite digitalne alate, rješavajte probleme, surađujte: učenik koji je u stanju izvršiti ove zadatke ima dobre izglede za postizanje uspjeha u obrazovanju i kasnije na poslu. Ove transverzalne vještine zauzimaju središnje mjesto u projektu ATS2020, unutar kojeg su izrađeni model učenja kao i inovativni pristupi kako bi se ojačale i procijenile transverzalne vještine. Projekt je pokrenut kao pilot projekt u deset zemalja – Belgiji, Hrvatskoj, Cipru, Estoniji, Grčkoj, Finskoj, Irskoj, Litvi, Sloveniji i Španjolskoj – u 250 škola, s učenicima u dobi od 10 do 15 godina.
Standardizirani testovi bili su korišteni samo za vrednovanje samog pilot projekta; kada je došlo do razvoja transverzalnih vještina učenika, odgovornost je prešla na formativnu procjenut. To se provodilo u obliku nekoliko aktivnosti:
- rubrike
- skripte
- blogovi
- wikiji
- konceptne mape
- ePortfelji
- procjena temeljena na računalu
- sustavi za odgovore učenika
- okruženja za učenje ojačana tehnologijom
- analitika učenja i obrada obrazovnih podataka
Time su učitelji u stanju razjasniti ciljeve učenja i kriterije uspjeha; planirati učinkovite rasprave u razredu; dati povratne informacije koje znače “unaprijedno vođenje”; poticati suradnju; i omogućiti učenicima vlasništvo nad učenjem. ePortfelji osobito su se naširoko koristili za dokumentiranje učenja i provedbu samoprocjene, kolegijalne procjene i funkcionalne (top-down) procjene. Navodi se da je projekt postigao svoj cilj promicanja transverzalnih vještina.
Za podrobnije informacije, pogledajte rezultate projekta, osobito paket alata ATS2020 (dostupan na EN, EL i LT) te brošuru o osmišljavanju učenja.
ATS2020 je projekt eksperimentiranja inovativnim politikama koji je sufinancirala Europska komisija. Započeo se provoditi 2014. i obuhvaća 17 partnera iz 11 država članica EU-a: gore navedene pilot države i Austriju.
Jezički mađioničar
Čini se da sklonost učenika učenju jezika naglo pada kada počnu pohađati srednju školu. Jedan je od glavnih čimbenika u pogledu toga procjena tijeka učenja, koje se često provodi na ograničeni i nemotivirajući način.
Imajući na umu ovaj problem, unutar projekta Jezični mađioničar izrađen je alat za procjenu u obliku računalne igre. Njegov je cilj dvostruki: učiniti učenje jezika i jezičnu procjenu uzbudljivijima za učenike i pomoći nastavnicima brzo i točno analizirati postignuće učenika. Alat je ispitan u 40 škola kod 6.000 učenika u svim partnerskim državama, s pozitivnim rezultatima. Svatko može po potrebi pristupiti i konzultirati video uputu. Unutar projekta izdano je i nekoliko resursa kako bi se poduprijela njegova provedba, uključujući priručnike, nastavničke bilješke i radne listove za učenike (dostupno na EN, DE, ES i IT).
Jezični mađioničar strateško je partnerstvo u okviru programa Erasmus+ koje se provodilo između 2015. i 2018., sa sudjelovanjem četiriju država: Njemačke, Italije, Španjolske i Ujedinjene Kraljevine. Predstavlja priču o uspjehu i primjer dobre prakse.
