Obrazovanje u Bosni i Hercegovini neophodno je unaprijediti i kvalitativno poboljšati, pokazali su rezultati istraživanja PISA koji su nedavno objavljeni. Svijest o važnosti promjena dijele mnogi učesnici kompleksnog obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, od nastavnog osoblja i obrazovnih profesionalaca, do učenika, roditelja i široke javnosti. Mjere za unapređenje trebale bi se temeljiti na objektivnim i mjerljivim pokazateljima, kakve nam daju velika međunarodna istraživanja u obrazovanju.
Ovome je bila posvećena dvodnevna radionica koju su u Sarajevu organizovali UNICEF u Bosni i Hercegovini i Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje APOSO, uz podršku Ambasade Kraljevine Norveške. Namijenjena stručnoj javnosti, ova radionica privukla je veliki broj zainteresovanih iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, a među prisutnima su bili predstavnici škola, univerziteta, prosvjetno-pedagoških zavoda, ministarstava obrazovanja, međunarodnog i nevladinog sektora.
“Cilj nam je potaknuti diskusiju o temama ključnim za unapređenje kvalitete obrazovanja u zemlji na osnovu PISA 2018 rezultata. Živimo u vrijeme kada približno 617 miliona djece i adolescenata u svijetu ne postiže minimalni nivo čitalačke i matematičke pismenosti, iako dvije trećine od ovog broja pohađa školu. Ova kriza učenja je veliki globalni izazov spremnosti mladih ljudi za život, rad i građanski aktivizam. Činjenica je da kvalitetno školovanje ima krucijalnu ulogu u razvoju društva”, naglasila je Sanja Kabil, voditeljica programa obrazovanja pri UNICEF-u.
Radionicu su vodili obrazovni eksperti iz Norveške Anne-Berit Kavli i Julius K. Bjornsson te analitičarka PISA rezultata iz APOSO BiH Žaneta Džumhur. U fokusu su bile teme koje obuhvaćaju razumijevanje i tumačenje rezultata PISA istraživanja u pogledu učeničkih postignuća i šireg konteksta u odvijanju procesa učenja te vezu između ovog istraživanja i međunarodnih trendova u razvoju kurikuluma. Predavanja su obuhvatila i nastavničke kompetencije i načine ocjenjivanja učenika, a gosti iz Norveške podijelili su svoja iskustva o reformama obrazovanja u nordijskim zemljama.
„Potrebno je razmotriti i kakvo je bazično obrazovanja nastavnika, kao i njihovo kontinuirano profesionalno usavršavanje, te kakva je podrška nastavnicima kako bi svoj posao obavljali na najbolji mogući način. Nastavnici su najvažniji za poboljšanje učeničkih postignuća, bez njih se malo što može postići. Također, važno se fokusirati na pitanja ravnopravnosti i jednakosti u pristupu obrazovanju. Podaci pokazuju da su učenici u BiH relativno visoko motivisani za savladavanje zadataka i tu su rezultati viši nego u nordijskim zemljama. To bi trebalo biti polazište za proces poboljšanja“, istaknuo je Julius K. Bjornsson.
Činjenica da se na radionicu prijavio veliki broj učesnika iz cijele države svjedoči o iznimnom zanimanju za pitanja unapređenja podučavanja i učenja te postojanju i spremnosti širokog fronta učesnika da daju svoj doprinos u tome. Žive diskusije i aktivna razmjena iskustava među učesnicima pokazale su da koraci za unapređenje kvalitete obrazovanja mogu krenuti od svakog pojedinca u školskom sistemu.
„Neovisno od iskustava nastavnika, njihove kompetencije je potrebno kontinuirano nadopunjavati, s obzirom na okruženje koje se neprekidno mijenja. Pojedinačni koraci, sistemska unapređenja, dijalog, te kontinuirano širenje i djeljenje svih pozitivnih praksi i resursa, sigurno će polučiti rezultate“, istaknula je Žaneta Džumhur.
Za sve zainteresovane, materijal s radionice dostupan je na zvaničnoj Facebook stranici Obrazovanje za novo vrijeme.
