Formativnom procjenom nastava je kontinuirano moćna
Slika: Tania Kolinko / Shutterstock.com
“Dajem li kvalitetne povratne informacije ili samo ocjenjujem?; Osiguravam li vrijeme za pitanja učenika ili samo postavljam vlastita pitanja?”, to su neka pitanja koja bi sebi nastavnici trebali postaviti ako ozbiljno shvataju uvođenje formativne procjene. Ovdje se navode tri dobre prakse kojima se ovaj pristup može razjasniti i poduprijeti.
Procjena transverzalnih vještina u 2020.
Razmišljajte kritički, preuzmite inicijativu, koristite digitalne alate, rješavajte probleme, sarađujte: učenik koji je u stanju izvršiti ove zadatke ima dobre izglede za postizanje uspjeha u obrazovanju i kasnije na poslu. Ove transverzalne vještine zauzimaju centralno mjesto u projektu ATS2020, unutar kojeg su izrađeni model učenja kao i inovativni pristupi kako bi se ojačale i procijenile transverzalne vještine. Projekt je pokrenut kao pilot-projekt u deset zemalja: Belgiji, Hrvatskoj, Kipru, Estoniji, Grčkoj, Finskoj, Irskoj, Litvaniji, Sloveniji i Španiji – u 250 škola s učenicima u dobi od deset do 15 godina.
Standardizirani testovi bili su korišteni samo za vrednovanje samog pilot-projekta; kada je došlo do razvoja transverzalnih vještina učenika, odgovornost je prešla na formativnu procjenu. To se provodilo u obliku nekoliko aktivnosti:
- rubrike,
- skripte,
- blogovi,
- wikiji,
- konceptne mape,
- ePortfelji,
- procjena temeljena na računaru,
- sistemi za odgovore učenika,
- okruženja za učenje ojačana tehnologijom,
- analitika učenja i obrada obrazovnih podataka.
Time su učitelji u stanju razjasniti ciljeve učenja i kriterije uspjeha; planirati efikasne rasprave u razredu; dati povratne informacije koje znače “unaprijedno vođenje”; poticati saradnju i omogućiti učenicima vlasništvo nad učenjem. ePortfelji su se posebno naširoko koristili za dokumentiranje učenja i provođenje samoprocjene, kolegijalne procjene i funkcionalne (top-down) procjene. Navodi se da je projekt postigao svoj cilj promoviranja transverzalnih vještina.
Za podrobnije informacije pogledajte rezultate projekta, posebno paket alata ATS2020 (dostupan na engleskom, grčkom i litvanskom) te brošuru o osmišljavanju učenja.
ATS2020 je projekt eksperimentiranja inovativnim politikama koji je sufinansirala Evropska komisija. Započeo se provoditi 2014. i obuhvata 17 partnera iz 11 država članica EU: gore navedene pilot-države i Austriju.
Jezički mađioničar
Čini se da sklonost učenika učenju jezika naglo pada kada počnu pohađati srednju školu. Jedan je od glavnih faktora u pogledu toga procjena toka učenja, koje se često provodi na ograničen i nemotivirajući način.
Imajući na umu ovaj problem unutar projekta Jezični mađioničar izrađen je alat za procjenu u obliku videoigre. Njegov je cilj dvostruki: učiniti učenje jezika i jezičku procjenu uzbudljivijima za učenike i pomoći nastavnicima brzo i tačno analizirati postignuće učenika. Alat je ispitan u 40 škola kod 6.000 učenika u svim partnerskim državama, s pozitivnim rezultatima. Svako može po potrebi pristupiti i konsultirati videouputu. Unutar projekta izdato je i nekoliko resursa kako bi se poduprlo njegovo provođenje, uključujući priručnike, nastavničke bilješke i radne listove za učenike (dostupno na engleskom, njemačkom, španskom i italijanskom).
Jezički mađioničar strateško je partnerstvo u okviru programa Erasmus+ koje se provodilo između 2015. i 2018., s učešćem četiriju država: Njemačke, Italije, Španije i Ujedinjenog Kraljevstva. Predstavlja priču o uspjehu i primjer dobre prakse.