Na koji način se rezultati PISA-e i drugih velikih međunarodnih istraživanja mogu primijeniti na unapređenje kvalitete učenja? Dvodnevna radionica na ovu temu održat će se 19. i 20. februara u Sarajevu, u organizaciji UNICEF-a i Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, te uz podršku Norveške ambasade. S brojnim prijavljenim sudionicima svoju ekpertizu podijelit će stručnjaci iz Norveške: viša savjetnica u norveškoj Direkciji za obrazovanje i obuku Anne-Berit Kavli, te istraživač pri Odjelu za obrazovanje nastavnika i školska istraživanja Julius K. Bjornsson. Uoči početka radionice, gospodin Bjornsson odgovorio je nekoliko aktuelnih pitanja.
Pratili ste rezultate PISA istraživanja za Bosnu i Hercegovinu – šta nam ovi rezultati mogu reći o učeničkim postignućima? Na šta još nam PISA rezultati ukazuju?
Sigurno da su rezultati za BiH razočaravajući, s obzirom da su ispod prosjeka OECD-a. No, rezultati u BiH imaju neke posebnosti, poput male varijabilnosti rezultata, koja je među najmanjima u istraživanju. Standardna devijacija u čitanju je 79 od prosječnog postignuća od 403. U matematici, prosjek je 406 sa standardnom devijacijom 82, a u nauci prosjek je 398, a standardna devijacija iznosi 77. Ove male varijabilnosti su nešto što bi trebalo pomno ispitati. S obzirom na nizak prosjek, može se zaključiti da u BiH nedostaje barem trećina dostignuća, onih na vrhu. Znači da velika skupina učenika ne ispunjava svoje potencijale. Kada se pogledaju nivoi dostignuća, evidentno je da se premalo učenika svrstalo među dobre čitatelje. Rodne razlike su slične kao i u ostatku Evrope gdje djevojčice nadmašuju dječake u čitalačkoj pismenosti. Slično je i sa matematikom i naukom.
Da li postoji neki od segmenata koji možete izdvojiti kao dobru karakteristiku Bosne i Hercegovine?
I u BiH su zabilježene razlike između škola, ali manje nego u ostalim balkanskim zemljama. Međutim, upravo ove razlike su važnije u BiH nego u nekim drugim evropskim zemljama jer čine veliki udio u odstupanjima od OECD prosjeka. Stoga je bitno razmotriti kakve su škola, resursi, osoblje u školama. Potrebno je razmotriti i kakvo je bazično obrazovanja nastavnika, kao i njihovo kontinuirano profesionalno usavršavanje, te kakva je podrška nastavnicima kako bi svoj posao obavljali na najbolji mogući način. Nastavnici su najvažniji za poboljšanje učeničkih postignuća, bez njih se malo što može postići.
Važno je fokusirati se na pitanja ravnopravnosti i jednakosti, npr. kakva je podrška za učenike kojima treba dodatna pomoć, ali i za darovite učenike kojima treba ohrabrenje i motivacija. Podaci pokazuju da su učenici u BiH relativno visoko motivirani za savladavanje zadataka i tu su rezultati viši nego u nordijskim zemljama. To bi trebalo biti polazište za proces poboljšanja. Međutim, školski upitnici ukazuju da ono što nedostaje školama nije osoblje, već resursi, te da to ima utjecaja na proces nastave.
Obrazovni sistemi u BiH su veoma komplicirani i za svaku promjenu potrebno je mnogo vremena, truda i administracije. Sigurno da postoje i područja koje je moguće unaprijediti na jednostavniji način. Na primjer – da li i sami nastavnici u svom radu mogu primijeniti neke od preporuka PISA istraživanja?
Veoma je važno iskoristiti rezultati PISA 2018 u cilju sagledavanja koje to kompetencije bosanskohercegovački učenici savladaju, a koje ne. Stoga je bitno vrlo pažljivo sagledati testove i dokumentaciju koja nudi detaljne informacije o kompleksnosti svakog pitanja. Detaljna analiza onoga što učenici ne znaju pomoći će nastavnicima da odrede područja kojima se trebaju posvetiti. Projektna grupa za PISA istraživanje trebala bi omogućiti pristup do informacija tamo gdje je to moguće bez narušavanja povjerljivosti.Na raspolaganju je i mnogo otvorenih PISA zadataka koji nam mogu dati uvid o načinima procjene. Ne samo da možemo saznati koje kompetencije se mjere kojim zadatkom, već i kako se procjenjuju.To je vrlo korisno za dalji rad sa učenicima I pruža praktične informacije.
U ovoj godini implementiramo rezultate PISA 2018, a istovremeno dobijamo rezultate istraživanja TIMSS 2019. Možete li pojasniti, na koji način su ova dva istraživanja komplementarna, zašto je korisno da se provode oba istraživanja, pa čak i PIRLS ukoliko zemlja ima mogućnost?
TIMSS mjeri stručnost učenika u 4. i 8. razredu iz matematike i nauke, dok PISA mjeri kompetencije 15-godišnjaka koji su obično u srednjoj školi, i to iz tri oblasti. U istraživanju TIMSS sudjeluju svi učenici u razredu, bez obzira na starosnu dob, dok PISA uključuje 15-godišnjake koji mogu poticati iz različitih razreda. Ovo omogućava da se u TIMSS-u izoliraju efekti razreda, a kod PISA efekti uzrasta.
TIMSS se temelji na detaljnoj analizi nastavnog plana i programa za 4. i 8. razred, te možemo smatrati da mjeri ono što su učenici naučili u školi. S druge strane, PISA svoje mjerenje temelji na širokom pojmu pismenosti u tri oblasti. PISA se ne bavi samo onim što su učenici naučili u školi, već stavlja naglasak na to koliko dobro učenici mogu primijeniti svoje znanje u stvarnim situacijama i prilikom rješavanja problema s kojima se mogu susresti u svojim kasnijim studijama i radu. Pored toga, TIMSS omogućava ocjenjivanje napretka od 4. do 8. razreda.
Iz ovog vidimo da su PISA i TIMSS međusobno komplementarna istraživanja. Država u kojoj se provode oba istraživanja ima mnogo širu osnovu za donošenje zaključaka o stanju u obrazovnom sistemu, te može napraviti detaljne analize na temelju individualnih razlika, razlika između škola i između razreda u školi. Baza za donošenje zaključaka znatno je sužena ukoliko se izvodi samo jedno istraživanje. Također, ova dva istraživanja u određenoj mjeri verificiraju jedno drugo, što je također važno.
PIRLS kao treće istraživanje je također od važnosti, jer ocjenjuje čitalačke kompetencije u 4. razredu, te tako proširuje sliku postignuća u dobi u kojoj bi trebale postojati osnove čitanja, matematike i nauke.
Foto: Đemidžić/UNICEF
