Često postavljena pitanja

U skladu sa Zakonom o Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje („Službeni glasnik BiH“ broj:88/07), u daljem tekstu Zakon o Agenciji i Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o početku rada i utvrđivanju sjedišta Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje („Službeni glasnik BiH“ broj:8/08), Agencija ima sjedište u Mostaru na adresi Kneza Domagoja bb i dvije područne jedinice, sa sjedištima u Sarajevu na adresi Dubrovačka 6 i Banjaluci na adresi Vojvode Stepe Stepanovića 99.

Odbor Agencije je stručno tijelo, koje se uspostavlja u okviru Agencije. Odbor čini sedam članova i to: po dva člana iz reda svakog od konstitutivnih naroda i jednog člana iz reda ostalih. Odbor imenuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.  Članovi Odbora imenuju se na mandat od tri godine. U radu Odbora učestvuje predstavnik Ministarstva civilnih poslova bez prava glasa.

Odbor ima nadležnosti da:

a) prati provođenje standarda i normativa, te zajedničkog jezgra u oblasti predškolskog obrazovanja;

b) uspostavlja standarde znanja učenika i ocenjivanja postignutih rezultata;

c) odobrava zajedničko jezgro nastavnih planova i programa osnovnog i srednjeg obrazovanja i objavljuje ga u »Službenom glasniku Bosne i Hercegovine;

d) odobrava prijedloge modularnih nastavnih planova i programa za stručne predmete u oblasti srednjeg stručnog obrazovanja i obuke;

e) inicira i predlaže revidiranje Klasifikacije zanimanja za srednje stručno obrazovanje;

f) daje savjete, tumačenja i preporuke nadležnim obrazovnim vlastima u pitanjima  iz svoje nadležnosti;

g) ustanovljava i vodi mehanizme informisanja i izvještavanja o pitanjima iz svoje nadležnosti;

h) razmatra provedena istraživanja iz djelokruga rada Agencije i objavljuje rezultate istraživanja;

i) uspostavlja i ostvaruje kontakte sa tijelima, koja imaju slične funkcije u drugim zemljama kao i sa medjunarodnim organizacijama i institucijama s ciljem, da propisani obrazovni standardi u Bosni i Hercegovini budu uporedivi sa standardima evropskih zemalja;

j) donosi smjernice za provođenje programa obuke nastavnika i stručnih saradnika.

Obraćam vam se sa molbom, ukoliko je moguće da mi odgovorite na sljedeća pitanja u vezi pojedinih zanimanja u našoj zemlji. Navedene informacije su mu neophodn3 radi posredovanja u zapošljavanju osoba sledeće struke u Njemačkoj.

Da li u Bosni i Hercegovini postoje strukovne škole za:

Prehrambena industrija

1. Pekare i prodavače

Uređenje i holtikultura

2. Vrltlari

Građevinska industrija

3. Pomoćnici u građevimatstvu
4. Monteri i voditelj građevinarstva

Da li nakon završetka srednje škole učenici dobiju stručnu kvalifikaciju i da li u sklopu školovanja obavljaju praksu za navedena zanimanja? 

Ako je odgovor da, koliko traje navedena praksa i da li je osoba po okončanju prakse kvalifikovna za obavljanje određenog zanata, posla?

U Bosni i Hercegovini u srednjem strukovnom obrazovanju obrazuju se učenici u trogodišnjim školama za zanatska zanimanja i četverogodišnjim srednjim tehničkim, umjetničkim i drugim školama po nastavnom planu i programu koji vodi do stjecanja stručnog zvanja.

Učenik stječe srednju školsku spremu i mogućnost nastavka školovanja pohađanjem i završetkom srednje strukovne škole  u trajanju od četiri godine (tehničke, ekonomske, medicinske…). Pohađanjem  zanatske – strukovne škole u trajanju od tri godine, završava se program za stjecanje srednje stručne spreme bez izravnog pristupa visokom obrazovanju.

U skladu sa zahtjevima tržišta rada, nadležne obrazovne vlasti mogu, za obavljanje manje složenih i jednostavnih poslova, odrediti obrazovanje i obuku kraću od tri godine, kao i vrstu stečene kvalifikacije prema srodnom zanimanju.

Nastavni plan i program za srednje strukovno obrazovanje i obuku donosi nadležni ministar (ministar obrazovanja Republike Srpske / ministri obrazovanja vlada kantona / županija u FBiH (10 kantona/županija)/šef odjela za obrazovanje Brčko distrikta BiH).

Nastavnim planom i programom posebno se utvrđuju svrha, ciljevi i zadaci programa, nastavni predmeti i sadržaji, trajanje i osnovni oblici izvođenja programa, godišnji i tjedni broj sati nastave, praktične obuke, broj sati za svaki predmet, didaktički i drugi uvjeti za izvođenje nastavnog plana i programa.

U Bosni i Hercegovini postoje strukovne škole u kojima se obrazuju učenici po nastavnim programima koji vode do stjecanja kvalifikacije pekar, trgovac (prodavač), vrtlar (cvjećar), monter suhe gradnje, građevinski tehničar (različitih usmjerenja). Isto tako u jednom kantonu/županiji prema našim podacima iz 2020/2021. školske godine učenici se obrazuju za pomoćnog molera – fasadera.

Prema raspoloživim podacima za 2020/21. školsku godinu za zanimanje pekar obrazuju se učenici u: Republici Srpskoj, Unsko-sanskom kantonu, Sarajevskom kantonu i Brčko distriktu.

Za zanimanje trgovac: Republici Srpskoj, Unsko-sanskom, kantonu, Tuzlanskom kantonu, Zeničko-dobojskom, Hercegovačko-neretvanskom, Sarajevskom, Kantonu 10 i Brčko distriktu.

Za zanimanje vrtlar: Republici Srpskoj, Posavskom kantonu, Tuzlanskom, Sarajevskom kantonu i Brčko distriktu.

Za zanimanje monter suhe gradnje: Republici Srpskoj, Zeničko-dobojskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu/županiji. 

Za zanimanje voditelj građevinarstva odnosno građevinski tehničar  (građevinski tehničar visokogradnje, niskogradnje, računalni tehničar u građevinarstvu i građevinsko-informatički tehničar): Republici Srpskoj, Tuzlanskom kantonu, Zeničko-dobojskom, Bosansko-podrinjskom, Srednjobosanskom, Sarajevskom, Hercegovačko-neretvanskom kantonu/ županiji i Brčko distriktu.

U pojedinim kantonima/županijama FBiH obrazuju se učenici za zanimanje pomoćni moler – fasader.

 U BiH praktična nastava se realizira na više načina – negdje uglavnom u školskim radionicama, za neka zanimanja samo kod poslodavca, a za većinu  zanimanja kombinirano (u školi i kod poslodavca). Škole koje imaju svoje radionice djelomično praksu za učenike obavljaju u svojim radionicama (obično je to u nižim razredima), a potom u višim razredima učenike šalju na praktičnu nastavu u poduzeća. Udio praktične nastave koja se organizira u poduzećima je različit od škole do škole a prosječno je to oko 20 % od ukupnog obujma praktične nastave za neki profil.

U skladu s teorijskim postavkama može se konstatirati kako, u inicijalnom strukovnom obrazovanju i obuci u Bosni i Hercegovini, postoje elementi WBL-a (učenja zasnovanog na radu) zastupljeni u sljedećim oblicima:

• Učenje o radu – upoznavanje realnog svijeta rada kroz posjete gospodarskim društvima.
• Stjecanje iskustva – primjena znanja i vještina stečenih u školi u stvarnom radnom okruženju: ferijalna praksa / praktična nastava u kontinuitetu.
• Učenje na radu – stjecanje znanja i vještina na radu, naizmjenično učenje u školi i gospodarskim društvima.

U Bosni i Hercegovini, u skladu sa zakonom, VET škole sklapaju ugovore sa kompanijama / gospodarskim društvima  za organiziranje praktične nastave.

Bosna i Hercegovina je ove godine jedina u regiji koja ne učestvuje u PISA 2022. testiranju, a razlog tome je odluka NSRS te nemanje saglasnosti za učešće od strane Predsjedništva BiH.

Da li u APOSO-u smatrate su opravdani komentari iz RS-a vezano za neuporedivost rezultata PISA testiranja koji su prezentovani u decembru 2019. godine. Da li su postupci i zamjerke vlasti RS-a i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika opravdani i razumni? Kakva su iskustva APOSO-a sa vlastima RS-a prije objave rezultata 2019. godine, a kakva su nakon objave?

ODGOVORI

Datum: 29.4. 2022.

1. Da li se išta poduzelo ka poboljšanju obrazovanja od objavljivanja ovih rezultata?

Promjene u obrazovanju, kao i podizanje kvalitete nastavnog procesa u svrhu boljih učeničkih postignuća ne događaju se brzo ni u jednom obrazovnom sustavu, niti su pozitivni efekti uvedenih promjena brzo vidljivi.

Bitno je postojanje opredjeljenja i stava u našoj državi kako su promjene nužne te kako se konstrukcija promjena mora zasnivati na pouzdanim i objektivnim pokazateljima provedenih istraživanja.  

Osim loših PISA 2018 rezultata kod petnaestogodišnjaka ne treba zaboraviti ni TIMSS 2019 rezultate, posebno zato što su oni vezani za nastavne planove i programe i loše rezultate učenika 4. razreda osnovne škole te jasno signaliziraju kako problemi u BiH školstvu počinju već u prvim godinama formalnog obrazovanja.

Značajna promjena koja je već sada vidljiva u većini bosanskohercegovačkih obrazovnih sustava odnosi se na aktivnosti razvoja predmetnih kurikuluma zasnovanih na Zajedničkoj jezgri definiranoj na ishodima učenja, koju je razvila Agencija. Podsjetimo kako je ova promjena samo jedna od preporuka međunarodnih istraživanja.

Kako bi pomogla proces transformacije obrazovanja u BiH, Agencija je, u suradnji s međunarodnim organizacijama i nadležnim ministarstvima, organizirala niz događaja koji su imali za cilj upoznavanje obrazovne javnosti s PISA 2018 rezultatima kao i preporukama za prevazilaženje lošeg stanja u BIH obrazovanju.

Organizirane su i radionice s predstavnicima pedagoških zavoda, ministarstava, kao i akademske zajednice na kojima su glavna tema bili načini uporabe podataka međunarodnih istraživanja u svrhu povezivanja rezultata znanstveno-istraživačkog rada i odgojno-obrazovne prakse. Agencija je vodila i medijsku kampanju u cilju informiranja opće javnosti, online diseminaciju preporuka namijenjenu članovima akademske i stručne zajednice, a pored svega ovoga, Agencija je uradila i niz sekundarnih analiza, koje dodatno objašnjavaju razloge ovakvih učeničkih postignuća u BiH na međunarodnim istraživanjima. Urađene su sekundarne analize:

• Čitalačka pismenost u PISA 2018 istraživanju
• Predškolski odgoj i obrazovanje kao determinanta postignuća učenika iz BiH u TIMSS 2019 istraživanju
• Utjecaj domaće zadaće na postignuća učenika iz BiH u okviru istraživanja TIMSS 2019
• Kvalitativna analiza za BiH ispitnih zadataka TIMSS 2019:

1. Matematika
2. Prirodne nauke

Sekundarne analize su svojevrsni doprinos Agencije poboljšanju obrazovanja u BiH, koji obrazovne vlasti može detaljnije uputiti u promjene koje su potrebne, kako u sustavu, tako i na pojedinačnoj školskoj i nastavničkoj razini.

2. Bosna i Hercegovina je ove godine jedina u regiji koja ne učestvuje u PISA 2022. testiranju, a razlog tome je odluka NSRS te nemanje saglasnosti za učešće od strane Predsjedništva BiH.

Da li u APOSO-u smatrate su opravdani komentari iz RS-a vezano za neuporedivost rezultata PISA testiranja koji su prezentovani u decembru 2019. godine.

Uzorak PISA 2018 urađen je na temelju brojnih pregovora s PISA međunarodnim kontraktorima koji su profesionalci na polju uzorkovanja. Uzorak sadrži sve važne varijable za istraživačke postupke na razini BiH. Posebno se pazilo da uzorak sadrži sve stratume koji su nužni za prostor BiH, kako bi uzorak škola i učenika odražavao uređenje obrazovanja u Bosni i Hercegovini.

Prosječna postignuća učenika u BIH predstavljena su unutar međunarodnih izvješća. Agencija, kao potpisnica ugovora i institucija na državnoj razini, bila je dužna, u skladu sa svojim nadležnostima, uraditi izvješće i iznijeti podatke za cijelu državu Bosnu i Hercegovinu.

Agencija nema nadležnost raditi izvješća za pojedinačna ministarstva obrazovanja, ali svako pojedinačno ministarstvo obrazovanja može i treba uraditi dodatne analize za područje svoje nadležnosti.

Po objavi izvješća za BiH i međunarodnih baza podatka, Agencija je uputila dopis svim nadležnim ministarstvima obrazovanja u BiH s informacijom o načinu preuzimanja baze te je proslijedila oznake stratuma za škole iz Republike Srpske, Brčko distrikta BiH i svih 10 kantona/županija.

Napominjemo, s podacima međunarodnih istraživanja treba znati postupati i treba znati za što se oni koriste. Kako bi dodatne analize imale smisla potrebno je da se sva ministarstva obrazovanja  referiraju na bosanskohercegovački prosjek u istraživanim područjima.

Ovdje moramo istaći kako su rezultati bosanskohercegovačkih učenika  ispod međunarodnog prosjeka i kako nema većih statističkih razlika u postignućima učenika u pojedinim dijelovima BiH.

Agencija se ponudila za stručnu podršku pri izradi sekundarnih analiza te je organizirala i podržavala nekoliko obuka vezanih za uporabu podatka iz međunarodnih baza.

Činjenica je kako ministarstvima i drugim institucijama u obrazovanju nedostaju resursi potrebni za analize podataka međunarodnih istraživanja, ali to ne smije biti opravdanje za nerad. Potrebno je raditi na jačanju kapaciteta i stvarati uvjete da se ovi izvori, važni za unapređenje obrazovanja, što više iskoriste.  

3. Da li su postupci i zamjerke vlasti RS-a i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika opravdani i razumni?

Naša institucija nema ovlasti preispitivati odluke i zahtjeve Predsjedništava BiH. Naš zadatak je da postupimo po odluci ili zahtjevu koji dobijemo.

Nakon što je Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske preko člana Predsjedništva BiH  zatražilo provedbu dodatnih modaliteta sudjelovanja koji bi osigurali veću vidljivost RS-a unutar rezultata PISA istraživanja, Agencija je pristupila intenzivnim pregovorima s organizatorima međunarodnih istraživanja.

Organizacija OECD, koja vodi PISA istraživanje, jasno je izjavila kako svaka zemlja sudionica, uključujući BiH, može izabrati dodatne modalitete sudjelovanja, uz uvjet prethodnog potpisivanja ugovora na državnoj razini.  Dodatni modaliteti osigurali bi i sudjelovanje naše države u PISA istraživanju i veću vidljivost Republike Srpske.

O zahtjevu za dodatnim modalitetima za Republiku Srpsku, Agencija je upoznala i sva ostala nadležna ministarstva obrazovanja koja su isto tako mogla iskazati interes za dodatni modalitet za područje svoje nadležnosti, ali su svi osim RS-a ostali pri stavu kako dodatni modaliteti za područje njihove nadležnosti nisu potrebni. Agencija je o svim zaključcima izvijestila sve zainteresirane strane.

4. Kakva su iskustva APOSO-a sa vlastima RS-a prije objave rezultata 2019. godine, a kakva su nakon objave?

Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje je stručna institucija koja u okviru svog djelovanja njeguje i razvija suradnju na stručnoj razini sa svim institucijama u BiH pa tako i u Repubilici Srpskoj.

Suradnja je nešto na čemu treba raditi, ali i nešto bez čega ne možemo. Neophodna nam je za rješavanje zajedničkih problema definiranih međunarodnim istraživanjima i iskreno se nadamo kako će ona u budućnosti samo jačati.